QED, naša konferencija koja ove godine slavi dvanaesti rođendan, postao je CROZ-ovski orijentir u vremenu. Prije i poslije i oko QED-a sasvim su dobar dio godine u svijetu CROZ-a. Konferencija nam je važna ne samo iz onih jasnih poslovnih razloga nego, nama iz organizacijskog tima, i iz osobnog razloga. Stalo nam je da je odradimo odlično. Kratak osvrt na prošlogodišnji QED možete pročitati u okviru, a u ovom tekstu više bih volio pisati o tome KAKO radimo QED. Kako napraviti odličnu konferenciju?

QED 2017 in a nutshell

Tema: Harmonija.

Broj sudionika: > 200.

Keynote: Richard Sheridan, autor knjige Joy, Inc. Kako utemeljiti tvrtku na zdravim međuljudskim odnosima, a ne na birokraciji

Najpredavanje: Okrugli stol s perspektivnim tinejdžerima koji sjaje na svim frontovima unatoč sustavu koji ih okružuje.

Najeksperiment: Likovna radionica s poslovnim lekcijama Tihomira Cirkvenčića.

Kontinuirano poboljšanje ili “I kad je sve OK, može okejnije”

Sudeći po povratnim informacijama koje dobivamo od naših polaznika, razina konferencije je uvijek odlična. Nivo je visok, ali ne želimo stagnirati i želimo vidjeti konstantni napredak – i iz objektivne i iz subjektivne perspektive, nas i naših polaznika.

Nakon 11 godina jasno je da nam je puno stvari lakše odraditi nego u početku, ali gdje pronaći prostor za poboljšanje, kako pobjeći stagnaciji?

Sve što je ikad moglo poći po krivu, u 11 smo godina doživjeli. Nadam se da se neću ugristi za jezik. 🙂 Znamo dobro kako upravljati rizicima. Znamo kako samima sebi smanjiti stres organizacije. To što je “na vrijeme” iz godine u godinu pomiče se unatrag. Poklone nećemo više naručivati dva tjedna prije, niti predavače koji su svjetske zvijezde, koji imaju ispunjene rasporede godinu dana unaprijed, zvati samo 6 mjeseci unaprijed. 🙂 Znamo kako odabrati kvalitetne predavače, još uvijek se borimo sa strategijom kako ih sve sakupiti na QED-u i izvući iz njih ono najbolje. Znamo kada počinjemo raditi na programu, znamo kako reagirati kada predavač otkaže dolazak 2 dana prije konferencije, kada već sve imamo isprintano. To što je puno toga uhodano, to je iznimno dobra stvar. To isto znači da smo stvorili oko sebe zonu komfora u kojoj je ugodno biti, jer ipak organizirati konferenciju za 200 ljudi nije baš mačji kašalj. Možemo tako gurati konferenciju do kraja svijeta, ali u zoni komfora se ne zbiva kreacija. Ako radimo na stari dobri način, i rezultati su takvi.

Izvan zone komfora je zona učenja. Kako ubrzati učenje? I to smo naučili. Odgovor je retrospektiva.

Retrospektivom naprijed

Već dvije godine nas 30-ak CROZ-ovaca, koliko nas se skupi na QED-u, izdvojimo odmah nakon konferencije, čim gosti odu, sat vremena kako bismo sagledali što se dogodilo, što je bilo dobro, što je moglo biti bolje i što to znači za sljedeću godinu. Rezultati toga su neprocjenjivi! Ima tu sitnica koje život znače (strani su gosti rekli da im treba isprintan raspored na engleskom), do velikih stvari (sudionici su komentirali da je predavanje X bilo naporno), ali i pitanja (otvaranje nam ima sličan koncept već dvije godine – postajemo li dosadni ili je OK da se ponavljamo?).

Drugi dio pogleda unatrag su nam ankete sudionika konferencije u kojima uvijek možemo naći puno korisnih stvari. Ocjene predavanja i drugih dijelova programa često potvrđuju naše pretpostavke s retrospektive, ali ponekad nas i iznenade.

Kada sve to imamo, onda slijedi logično pitanje…

Kako dalje i kako bolje?

Pretpostavka je da smo naučili na greškama koje smo uočili na prošloj retrospektivi konferencije. Tu dolazimo do onog što smatram ključnim momentom u razvoju konferencije – ako smo naučili iz grešaka, znači da bez njih ne bismo nešto naučili! Greške su super! 🙂

Um perfekcionista i menadžera reći će odmah: “Drage moje, dragi moji, a da ne radite greške?”. Naše iskustvo pokazuje da bez grešaka stagniramo. Stvaramo umjetnu harmoniju u kojoj je sve “OK”, ali ne postoji rast. Zbog toga radimo eksperimente.

Eksperimenti nam pomažu u razvoju i bez njih teže učimo. Neki će od eksperimenata rezultirati uspjehom, neki od njih pogreškom. I jedno i drugo je bolje od stagnacije u zoni komfora. Eksperimentiramo s programom, menijem, zabavnim programom, gostima, predavačima i vrstama aktivnosti. Jedan od eksperimenata koji nije uspio prošle godine zove se “Presentation karaoke”. Došlo je 5 ljudi. Dvoje nije bilo iz CROZ-a. 🙂 Eksperiment od dvije godine prije koji se zove “Intervju s gostom koji nema veze s IT-om na otvaranju konferencije” pokazao se vrlo uspješnim, ponovili smo ga i prošle godine.

Vrijednost pravog eksperimenta naspram principa “ajmo nešto novo da ne bude isto svake godine” je ta da eksperiment nije slučajan – to je intervencija koja je planirana s namjerom da da vrijednost konferenciji, odrađena, evaluirana te implementirana u ponašanje u slučaju pozitivne evaluacije. Taj Plan-Do-Check-Act (PDCA) ciklus poznat je i svim ljubiteljima agilnog razvoja softvera (postoji li onaj drugi klub? :)), a svojim smislom i koracima nije ni daleko od metode znanstvenog eksperimenta.

QED 2018 – eksperiment

Prethodni su odlomci razlog zbog kojeg smo, promatrajući sebe i inspirirani pojedinim našim predavačima, kao temu ovogodišnjeg QED-a odabrali eksperiment. Pojam eksperimenta u poslovnom segmentu može se promatrati u kontekstu strategije, prodaje, razvoja, timskog rada, procesa, alata i mnogo toga drugog. U razdoblju prije konferencije svakako ćemo u poslu eksperimentirati više nego inače, a sudeći po našim sastancima (počeli smo u rujnu), eksperimentiranje neće zaobići ni samu konferenciju. Vidimo se 6. svibnja 2018. godine u Zadru!